preskoči na sadržaj

Osnovna škola Frana Krste Frankopana Osijek

vijesti

"Kraljevstvo umijeća" Vijest ima dokument u privitku

Autor: Jadranka Oberman-Sebenji, 6. 5. 2021. 14:16

Ponosni smo na našu učenicu Magdu Oswald iz 6. a koja je osvojila 2. mjesto na natječaju "Kraljevstvo umijeća". To je natječaj pokrenut u okviru projekta za poticanje darovitosti.

Magda je drugo mjesto osvojila prezentacijom svojih digitalnih likovno-istraživačkih radova pod naslovom "Tama i uzor", koju možete pogledati u prilogu. 

Voditeljica projekta Iva šlogar uručila joj je nagradu sponzora "Ledo" i "Eurocom" pred njenim razrednim odjelom, koji ju je nagradio velikim pljeskom.

Na naslovnici je jedan od Magdinih radova pod nazivom "Angel".

 

 [više]

Kutak psihologa na Instagramu

Autor: Jadranka Oberman-Sebenji, 22. 2. 2021. 17:46

Dragi učenici, na Instagramu možete zapratiti profil "kutak psihologa" koji će vam ponuditi savjete i preporuke iz raznih područja života. 

kutak.psihologa.fkf

 [više]

14. Tjedan psihologije u Hrvatskoj

Autor: Jadranka Oberman-Sebenji, 22. 2. 2021. 15:23

Treći tjedan u veljači svake je godine posvećen psihologiji s ciljem promoviranja psihologije kao znanstvene discipline čije su spoznaje i principi primjenjivi u svakodnevnom životu. 

Želeći potaknuti učenike na obraćanje školskom psihologu za pomoć i savjet bez straha i srama, ove smo godine obišli sve razredne odjele od 5. do 8. razreda. Psihologinja pripravnica Valentina Ageljić održala je prezentaciju o psihologiji i radu školskog psihologa u sedmom i osmom razredu, dok su petaši i šestaši sudjelovali u anonimnoj aktivnosti "Pitaj psihologa". Pitanja je bilo raznovrsnih, a odgovore na njih učenici će moći pročitati u svojoj online učionici. 

Bila je to istovremeno prilika za predstavljanje Instagram profila "Kutak psihologa" gdje će učenici moći pratiti savjete i preporuke iz raznih životnih područja, ali i obratiti se privatnom porukom ako osjete potrebu.

 [više]

"Brini o sebi, budi dobro, proživi COVID" - brošura za mlade Vijest ima dokument u privitku

Autor: Jadranka Oberman-Sebenji, 27. 1. 2021. 11:17

Središnji ured za demografiju i mlade RH tiskao je brošuru BRINI O SEBI - BUDI DOBRO - proŽIVI COVID i letak s telefonskim brojevima za psihološko savjetovanje mladih za svaku županiju. Brošura i letak nalaze se u privitku ove obavijesti.

 [više]

Pokrenimo zajedno val ljubaznosti!

Autor: Jadranka Oberman-Sebenji, 13. 11. 2020. 09:55

Svjetski dan ljubaznosti u našoj smo školi obilježili, u sklopu e-Twinning projekta "Ja i sva moja lica", kroz poruke koje pozivaju na odluku da nam ljubaznost postane sastavni dio života jer ljubaznost uvijek izaziva pozitivnu reakciju (i u onome tko  ju prima, ali i u onome tko ju daje). 

U 4. a učenici su prisegnuli da će biti ljubazni prema drugima i ponašati se kao dobri prijatelji. Za sve učenike škole priređene su kartice sa "zadacima" ljubaznosti koje mogu izvlačiti iz kutije na panou. Važno je da ne ostane samo na tom jednom izvršenom činu, već da promišljaju o potrebi da ljubazno ponašanje postane njihov svakodnevni odabir. Kroz sve to provlači se moto ovog mini projekta: "Pokreni val ljubaznosti". Cilj je da kartica ne ostane kod učenika nego da ju preda nekom sljedećem - roditeljima, prijateljima, rođacima... kako bi se val ljubaznosti širio dalje.

Kad bismo se svi trudili biti ljubazni prema drugima, svijet bi sigurno bio ljepši!

Klikom na "više" možete pogledati fotografije.

 [više]

Pazimo na svoje mentalno zdravlje

Autor: Jadranka Oberman-Sebenji, 9. 11. 2020. 13:07

Pandemija zaraze covid19 virusom traje već deset mjeseci i, iako djeca i mladi prolaze uglavnom s blagim simptomima bolesti ili potpuno asimptomatski, oni su uvelike pogođeni  strahom za svoje najbliže kao i epidemiološkim mjerama koje donose velika ograničenja u druženju i svakodnevnim aktivnostima. Mentalno zdravlje potrebno je njegovati jednako kao i tjelesno zdravlje jer su usko povezani jedno s drugim. U članku koji donosimo možete pročitati kako se pobrinuti za svoje mentalno zdravlje u ovim aktualnim okolnostima, kao i inače.
"Zdrave navike za održavanje dobrog mentalnog stanja u odraslosti razvijaju se tijekom adolescencije.   
  • Zdrave navike spavanja
  • Redovito fizičko vježbanje
  • Razvoj vještina nošenja s poteškoćama, rješavanja problema i socijalnih vještina
  • Učenje kako se nositi s emocijama
  • Razvoj socijalnih mreža i podrške od strane obitelji, škole i šire zajednice

Osim razvoja zdravih navika, posebno u vremenu dugotrajnog stresa ili kriznih situacija kao što je pandemija, važno je na svakodnevnoj razini pronalaziti načine za opuštanje i brigu o sebi."

Više o zaštiti mentalnog zdravlja mladih, pročitajte u članku na sljedećoj poveznici:

https://www.outwardboundcroatia.com/mentalno-zdravlje-mladih-okrenimo-se-prirodi/

 [više]

Savjetovalište za darovitu djecu i njihovu obitelj

Autor: Jadranka Oberman-Sebenji, 3. 11. 2020. 19:54

Tim udruge "Klikeraj" ovoga mjeseca pokreće savjetovalište za psihosocijalnu podršku potencijalno darovitoj i darovitoj djeci, mladima te njihovim obiteljima. U fokusu su im djeca i adolescenti s određenim emocionalnim i socijalizacijskim teškoćama. Savjetovalište kreće s radom krajem listopada a prve aktivnosti odnosit će se na grupe podrške za djecu i adolescente te individualna savjetovanja za roditelje. 
 
U nastavku je poveznica na mrežnu stranicu Udruge, gdje se zainteresirani mogu detaljnije informirati i prijaviti za programe koji će do kraja godine biti besplatni za sve. 
 
 [više]

Svjetski dan mentalnog zdravlja

Autor: Jadranka Oberman-Sebenji, 10. 10. 2020. 10:32

Svjetska zdravstvena organizacija je 10. listopada proglasila Svjetskim danom mentalnog zdravlja. Svrha obilježavanja ovoga dana je podizanje svijesti o problemima vezanima za mentalno zdravlje te pružanje prilike osobama, organizacijama i institucijama koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja da promoviraju svoj rad i u suradnji sa zajednicom rade na poboljšavanju uvjeta za pružanje odgovarajuće zaštite mentalog zdravlja. (Izvor: www.hzjz.hr)

Poruka koju želimo prenijeti djecei i mladima je:

Ni jedan problem nije nerješiv, potraži pomoć!

Dolje su neke poveznice koje mogu pomoći u održavanju dobrog mentalnog zdravlja:

https://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/2020/07/RB_DEPRESIJA_FINAL.pdf

https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/besplatna-brosura-kratke-vjezbe-mindfulnessa-za-djecu-za-prepoznavanje-i-kontrolu-neugodnih-osjecaja-i-ponasanja/

https://projekt-stella.com.hr/

https://www.youtube.com/watch?v=49mfPFTZsHs

https://www.youtube.com/watch?v=DxIDKZHW3-E

Ove godine naša škola sudjeluje u projektu koji se bavi zaštitom mentalnog zdravlja djece i mladih "Ja i sva moja lica" ("Me, Myself and I"), a kako smo u okviru projekta obilježili Svjetski dan mentalnog zdravlja, pogledajte klikom na "više". 

 [više]

Kako podržati mentalno zdravlje djece Vijest ima dokument u privitku

Autor: Jadranka Oberman-Sebenji, 18. 4. 2020. 15:55

U prilogu možete pročitati zanimljive i korisne savjete Savjetovališta Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta o tome kako podržati djecu u zdravom nošenju s trenutnom situacijom i time pozitivno utjecati na njihovo mentalno zdravlje.

(Klikom na više vidjet ćete priloženi dokument.)

 [više]

RODITELJI, POMOZITE SEBI DA BISTE MOGLI POMOĆI DJECI!

Autor: Jadranka Oberman-Sebenji, 31. 3. 2020. 17:14

Stres predstavlja svaku reakciju organizma na fizički, mentalni ili emocionalni podražaj nerazriješenog stanja koji remeti prirodnu ravnotežu u organizmu. (http://www.zzjzpgz.hr/nzl/44/mozak.htm)

Stres se pojavljuje kada osoba procijeni da situacija nadmašuje njezine prilagodbene sposobnosti.

Situacija u kojoj smo se svi zajedno našli iznimno je stresna iz više razloga:

  • Strah za sebe i najbliže – od zaraze i težih posljedica iste
  • Prisilna izolacija od neposredne socijalne podrške
  • Ograničena sloboda kretanja neizvjesnog trajanja
  • Nedostatak mirnog prostora u domu (većina ukućana kod kuće je cijelo vrijeme)
  • Strah od budućnosti i ekonomske krize, pogotovo za one koji privremeno ne privređuju
  • Novi izazovi – rad od kuće, nastava na daljinu koja zahtijeva veliku samostalnost u učenju i značajno uključivanje roditelja te snalaženje u tehnologiji. Ako je u obitelji veći broj školaraca – treba treba napraviti raspored za korištenje tehnologije
  • Odgađanje svih važnih događaja (životnih, obiteljskih, sportskih, kulturnih…) neizvjesnog trajanja
  • Nemogućnost dugoročnog planiranja aktivnosti

S obzirom na višestruke stresne aspekte sadašnjega života, možemo reći da se trenutno suočavamo s krizom.

„Kriza = dubok, sveobuhvatan poremećaj u životu pojedinca ili funkcioniranju društva sa snažnim i više ili manje teškim i trajnim posljedicama; prijelomno, prolazno teško stanje (društvena, politička kriza, ekonomska kriza).“ (Hrvatska enciklopedija,https://www.enciklopedija.hr/ )

Kad spomenemo riječ kriza u svakodnevnom životu, to isključivo ima negativno značenje, ali ne mora biti tako.

Riječ kriza dolazi od grčke riječi „crisis“ što znači odluka, odnosno o krizi možemo govoriti kao o odlučujućoj, prijelomnoj točki u životu.

Kinezi koriste dvije riječi za riječ kriza: wei = rizik, opasnost i ji = prilika, mogućnost, što znači da svaku krizu možemo shvatiti i kao priliku za usvajanje nekog novog znanja i vještine, nove navike, nove prilagodbe.

Da bismo mogli pomoći našoj djeci u uspješnom nošenju s trenutnom krizom, moramo prvo znati i moći pomoći sebi da ostanemo stabilni i emocionalno uravnoteženi. Djeca uče životne vještine od nas po modelu, pa tako i vještinu uspješnog nošenja sa stresom.

U krizi često osjećaji počinju prevladavati nad misaonim dijelom ljudskog bića, tako da se u većoj mjeri javljaju tuga, ljutnja, bespomoćnost, doživljaj da nemamo kontrolu nad svojim životom. Doživljaj gubitka kontrole i doživljaj neizvjesnosti dodatno mogu potaknuti osjećaj beznađa.  U situaciji koju ne možemo promijeniti, a to je ova u kojoj smo se svi našli, ono što ipak možemo promijeniti je – STAV PREMA SITUACIJI. Važno je osvijestiti da je to ono što uvijek možemo kontrolirati u svome životu.

Klikom na "više" pročitajte nekoliko savjeta kako mi odrasli u tome možemo pomoći sami sebi:

 

 [više]

Zabavne aktivnosti u izolaciji

Autor: Jadranka Oberman-Sebenji, 25. 3. 2020. 12:03

Draga djeco, 

ovo je vrijeme koje moramo provesti kod kuće i zaštititi sebe i druge, iako će nas uskoro lijepi topli dani pozivati van na druženje s vršnjacima (trenutno ne izgleda tako jer smo dočekali bijelo, snježno proljeće, ali i to će se promijeniti uskoro).

Unatoč obavezama koje imate oko nastave na daljinu, ostaje vam još puno slobodnog vremena. Naravno da ćete i dio toga vremena provesti na ekranima, pogotovo na društvenim mrežama jer se druženje sada u potpunosti seli tamo, ali bilo bi dobro da i to vrijeme ograničite zbog svih onih štetnih utjecaja koje ekrani mogu imati na zdravlje. 

U nastavku vam dajem nekoliko prijedloga igara i aktivnosti koje možete provesti unutar obitelji i u unutrašnjem prostoru. Iako možda djeluje da su aktivnosti uglavnom namijenjene mlađem uzrastu (do 10 g.), mislim da bi se i odrasli dobro zabavilismiley Uživajte i zabavite se!

 [više]

Kako razgovarati s djecom o epidemiji?

Autor: Jadranka Oberman-Sebenji, 20. 3. 2020. 11:03

U ovoj novonastaloj situaciji najvažnije je poučiti djecu kako da paze na sebe, ali i na druge, pogotovo osobe starije životne dobi i zašto je važno izolirati se od socijalnih kontakata.

Mediji su puni novih vijesti koje često djeluju vrlo katastrofično i beznadno. Ovo je trenutak kad moramo primijeniti kritičko mišljenje i filtrirati članke koje čitamo. Najbolje je pratiti relevantne stranice - obavijesti Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnoviji-podatci/ i Nacionalnog stožera civilne zaštite https://civilna-zastita.gov.hr/vijesti/8 te stranicu www.koronavirus.hr (službena stranica Vlade RH) i izbjegavati članke senzacionalističkih naslova.

KAKO RAZGOVARATI S DJECOM O KRIZI?

1. Saslušajte ih

Ne umanjujte njihovu zabrinutost tako da im kažete da se bespotrebno brinu. Radije im recite da razumijete njihovu zabrinutost i da je prirodni osjećati strah, a da svatko od nas treba učiniti ono što može - paziti na higijenu i smanjiti socijalne kontakte. Pokažite im da ih slušate tako što ćete im posvetiti punu pažnju i pobrinite se da znaju da vam se uvijek mogu obratiti.

2. Razgovarajte iskreno s njima, prilagođeno dobi

Djeca imaju pravo na istinite informacije o onome što se događa u svijetu, a odrasli imaju odgovornost da ih zaštite. Koristite jezik koji je prilagođen njihovom uzrastu, gledajte njihove reakcije i budite osjetljivi na njihove osjećaje.
Ako ne možete odgovoriti na njihova pitanja, ne nagađajte. Iskoristite priliku i zajedno istražite odgovore. Uputite ih da sve informacije na internetu nisu točne te ih usmjerite na relevantne izvore.

3. Pokažite im kako mogu zaštititi sebe i svoje prijatelje

Jedan od najboljih načina zaštite djece od koronavirusa i drugih bolesti je jednostavno poticanje redovitog pranja ruku. Djeci možete pokazati i kako da spriječe širenje klica kada kašlju ili kišu, držati socijalnu distancu od jednog metra od ljudi u zatvorenom prostoru te dva metra na otvorenom te im reći da vam odmah kažu ako se budu osjećali loše. Objasnite im zašto se ne mogu družiti u većim grupama, iako djeca obolijevaju u vrlo maloj mjeri.

4. Budite uvjerljivi

Kad na televiziji ili na internetu vidimo puno zabrinjavajućih slika, ponekad se možemo osjećati kao da je kriza gdje god pogledamo. Djeca možda ne razlikuju slike na ekranu od stvarnosti i mogu vjerovati da su u neposrednoj opasnosti. Možete pomoći svojoj djeci da se izbore sa stresom tako što ćete ih potaknuti na igru i opuštanje kad god je to moguće. Pridržavajte se uobičajene rutine i rasporeda što je više moguće, posebno prije nego što zaspe ili pomozite u kreiranju novih rutina.
Ako postoje slučajevi zaraze u okolini, podsjetite svoju djecu da to ne znači da će svi oboljeti, da se svi zaraženi ne moraju oboljeti i da puno odraslih naporno radi da vas zaštite.
Ako se vaše dijete ne osjeća dobro, objasnite da mora ostati kod kuće/u bolnici jer je to sigurnije za njih i njihove prijatelje. Uvjerite ih da znate da je ponekad teško (možda zastrašujuće ili čak dosadno), ali da će slijedeći pravila pomoći svima da budu sigurni i zaštićeni.

5. Potražite pomoć

Važno je da djeca znaju da ljudi pomažu jedni drugima i da je solidarnost jako bitna.
Između ostalog dijelite priče zdravstvenih radnika, znanstvenika i mladih koji rade na zaustavljanju pandemije, očuvanju zajednice i širenju solidarnosti. Može biti velika utjeha znati da suosjećajni ljudi poduzimaju akciju.
Brinite se o sebi
Moći ćete bolje pomoći svojoj djeci ako se brinete o sebi. Djeca će pokupiti vaše reakcije na vijesti, tako da će im pomoći ako vide da ste mirni i da ne paničite. 
Ako se osjećate anksiozno ili uznemireno, odvojite vrijeme za sebe i za stvari koji će vam pomoći da se opustite i oporavite.

6. Pažljivo razgovarajte s djetetom

Važno je znati djecu ne ostaviti u nedoumici. Kako se razgovor završava, pokušajte procijeniti kako se osjećaju promatrajući njihov govor tijela, ton glasa i je li im ubrzano disanje.
Podsjetite svoju djecu da mogu razgovarati s vama bilo kada o bilo kojoj temi. Podsjetite ih da vam je stalo, da slušate i da ste im na raspolaganju kad god se osjećaju zabrinuto.

(izvor: Unicef, https://www.unicef.org/croatia/price/kako-razgovarati-s-djetetom-o-pandemiji-novog-koronavirusa-covid-19)

UNICEF je izdao i priručnik o tome kako s mlađom djecom razgovarati o korona virusu, kako bi shvatila što se događa, a opet da ne žive u pretjeranom strahu. Možete ga preuzeti na sljedećoj poveznici:

https://www.unicef.org/croatia/media/2941/file/Kako%20razgovarati%20s%20djecom%20o%20koronavirusu%20.pdf

 [više]

 



 

Kako korištenje računala djeluje na psihički razvoj?

 

Jadranka Oberman Sebenji, školska psihologinja

 

Jako složeno pitanje. Rad na računalu djeluje na razna područja života – na intelektualne sposobnosti, na društvenost, na obiteljski i školski život, na emocije...

Rad na računalu ima i pozitivan i negativan utjecaj na svim ovim područjima.

Bez računala uskoro nećemo moći funkcionirati, ali učestali rad na računalu uzrok je raznih oboljenja...

Ustvari je najvažnije koliko i u koju svrhu se koristi računalo. Uključite li računalo kako bi pregledali poruke, javili nekome nešto važno, pronašli na Internetu neke informacije, malo se poigrali i to je to ili satima sjedite ispred monitora i prelazite iz nivoa u nivo "ubijajući neprijatelje"...?

Jedno istraživanje među srednjoškolcima pokazalo je da se  računalo najviše koristi za zadaću (lektira), igraju se kompjutorske igrice, surfa se internetom i sluša glazba.

Mislim da je važno istaknuti prvo ono dobro i korisno što nam donosi računalo.

Internet

Internet je sredstvo koje pruža obilje informacija do kojih možemo stići vrlo brzo, ne izlazeći iz doma. Te se informacije osvježavaju, tako da idu u korak s vremenom. Npr. knjiga tiskana prije 2004. dat će nam informaciju da je najviša zgrada na svijetu Petronas u Maleziji, a na internetu ćemo već te godine pročitati da je najviša zgrada na svijetu Taipei 101 na Taiwanu. Dakle, dobivamo svježe informacije.  Uporaba Interneta može biti vrijedan način stjecanja novih znanja i spoznaja, širenja interesa i učenja razlikovanja bitnog od nebitnog pri pretraživanju i izboru linkova.Ali Internet je i mjesto na kojem svatko može objaviti što želi, tako da ne treba sve uzimati "zdravo za gotovo".

Na internetu  možemo još i  slušati glazbu koju želimo, pogledati koncert omiljenog benda, film, zaigrati igricu, družiti se s prijateljima...

Računalne igre

Postoji veliki broj poučnih i zabavnihračunalnih igara koje pozitivno djeluju na razvoj niza sposobnosti i vještina kod djece. One mogu biti vrijedan medij za učenje i približavanje računala djetetu. To su igre koje omogućavaju konstruiranje i istraživanje svjetova, rješavanje zagonetki, upoznavanje različitih kultura, odgonetanje "misterija" i stvaranje strategija, mogu poticati kreativnost, apstraktno mišljenje, te razvijati vještine rješavanja problema. Postoji i cijeli niz poučnih paketa, osobito za predškolsku djecu, koji mogu pomoći u svladavanju nužnih vještina (npr. predvježbe čitanja i pisanja, računanja, memory…).

Budući da je interes za kompjutorske igre i računalnu tehnologiju često predmet razgovora među vršnjacima, njihovo poznavanje i korištenje omogućuje lakše uklapanje u društvo.

Virtualno druženje i kontaktiranje

Ne možemo zanemariti nepregledne mogućnosti druženja i upoznavanja koje nudi Internet. Vrlo brzo i jednostavno, možemo biti u kontaktu s velikim brojem prijatelja, stvarnih ili  virtualnih, onih koje viđamo svakodnevno, ali i onih koje nismo nikad upoznali. Elektronička komunikacija s vršnjacima iz udaljenih krajeva može pomoći prihvaćanju različitosti, boljoj informiranosti, učenju stranih jezika…Naravno, ne treba zaboraviti opasnosti: netko tko se predstavlja kao dijete može biti pedofil ili prevarant, pa je važno biti na oprezu, te se posavjetovati s roditeljima ili nekom starijom osobom, posebno ako planirate virtualno prijateljstvo pretvoriti u susret uživo.

E, sad, naravno da postoji i tamna strana računala!

1. Nasilne igrice i agresivnost

Najviše se u istraživanjima utjecaja računala na djecu ističe problem razvoja agresivnog ponašanja kod mladih koji igraju nasilne igre.

Brojna istraživanja potvrdila su da su mnogi današnji mladi nasilnici prvo igrali nasilne igre, a tek potom iskustvo prenijeli u stvarni svijet. Međutim, to ne dokazuje da je virtualno nasilje uzrok stvarnog nasilja. Naime, uvijek je bilo i uvijek će biti nasilnika. No svaki stručnjak reći će vam i da su praktički sva današnja djeca, koliko god ih brižni roditelji štitili ili kontrolirali, često u prilici vidjeti nasilje u školi, filmovima, igricama. Unatoč svemu tome, tek manji broj djece pretvara se u nasilnike.

Dakle, vjerojatno isti sadržaj ne djeluje jednako na svako dijete, pa će tako nasilje u medijima i igricama češće potaknuti nasilje kod zanemarenog ili iz drugih razloga frustriranog djeteta.Dakle, da nema nasilnih igrica i filmova, frustrirani bi klinac već našao načina da na drugi način u okolini nauči kako se postaje nasilnik. Velika je vjerojatnost da brižan roditelj, koji djetetu daje puno pozornosti i ljubavi, a istovremeno zna biti autoritet i postaviti granice, neće odgojiti nasilnika ni uz sve igre i medije svijeta.

U istraživanjima je sa sigurnošću utvrđeno i da radi dinamičnosti i brzine kompjutorskih igara djeca ne uče odgodu zadovoljenja jer su odmah nagrađena za svoje postupke te da postaju manje osjetljiva na nasilje u smislu da ga više toleriraju i smatraju opravdanim. Naime, djeca se kroz igre navikavaju na ubijanje i nanošenje boli, što dovodi do toga da u stvarnom životu manje spremno reagiraju na pojavu nasilja i manje spremno priskaču u pomoć.

2. Zamaranje živčanog sustava

Poznata je stvar da se nakon dugog gledanja u monitor osjećamo umorno.

Ali, da krenemo iz početka: naša osjetila su neprestano obasuta nizom podražaja iz okoline – nešto čujemo, vidimo, opipavamo, kušamo, mirišimo... Sve to što primimo preko osjetila, prenosi se živcima do mozga, a mozak obrađuje te informacije i daje im značenje – tako da znamo da smo omirisali npr. naranču, opipali vatu ili čuli glas najboljeg prijatelja...  Kada duže vrijeme primamo veliki broj podražaja istovremeno, živčani sustav je opterećen, te se javljaju poteškoće u održavanju pažnje, pamćenju, pa tako i učenju. To se događa i kod duljeg igranja računalnih igara, pogotovo onih brzih, napetih, s puno efekata. Budući da su te sposobnosti iznimno važne za školski uspjeh, na tom se području prvo uočava problem.

3. Ovisnost o igricama

Nadalje, veliki broj podražaja kojima smo izloženi tijekom neke računalne igre, te napetost, potreba za brzim reagiranjem, podižu adrenalin u tijelu, te onima koji dugo igraju igrice, sve drugo postaje dosadno i neizazovno. Zato se javlja ovisnost o računalnim igrama, jača potreba za prelaženjem sve više i više "nivoa", sve više vremena se provodi u toj aktivnosti, a to dodatno otežava postizanje uspjeha u školi.

Ovisnost ne nastaje samo vezano uz igranje igrica, već i uz održavanje kontakata.

4. Otuđivanje

Upravo zato što Internet pruža veliki izbor mogućnosti kontaktiranja i stjecanja novih poznanstava, a baratanje tim alatima je vrlo jednostavno, smanjuje se potreba za direktnim kontaktima s vršnjacima. Djeca koja imaju problema u uspostavljanju kontakata "uživo",  posebno će se lako prepustiti virtualnom svijetu, te na Facebooku, MSN-u itd. provoditi sve više vremena.

Igranje s vršnjacima razvija spretnost, samostalnost, maštu i kreativnost, snalaženje u okolini i novim situacijama, a da ne govorimo o socijalizaciji: dijete se uči svađati i miriti, rješavati probleme, prilagođavati skupini, prihvaćati različitosti, uči prihvatljive načine natjecanja, oslobađanja energije i agresivnosti.

Danas djeca sve više vremena provode igrajući igre na kompjutoru ili Play-station ili pak gledajući televiziju. Takav oblik igre zahtijeva malo socijalnih vještina, ne omogućava fizičku aktivnost i kontakt među djecom i najčešće je predviđen za jednu osobu. Kompjutorske igre djeci pružaju premalo mogućnosti da sama odlučuju, da koriste vlastitu maštu i fantazije ili stvaraju vlastita rješenja različitih problema. Većina igara, iako ne sve, ne potiču osobnu inicijativu i kreativnost niti isprobavanje vlastitih ideja. Sve više igara uglavnom nudi nasilje kao instrument za prolaske nivoa i prikupljanje bodova ili života. Pritom se u igrama pojavljuju sve realnije i "živopisnije" scene nasilja i bogatiji izbori "istrebljenja" neprijatelja.

Računalne igrice mogu postati veliki problem i imati štetan utjecaj ako su neprimjerene dobi djeteta, te ako dijete za računalom provodi suviše vremena te se time izlaže opasnosti od socijalne izolacije.

Dakle, jasno je da kao i većina drugih izuma, i računalo ima svoje pozitivne i negativne strane. Možemo zaključiti: osnovno pravilo je UMJERENOST i KORISNOST. Uputno je da djeca mlađe školske dobi igraju računalne igrice 20 do 30 minuta dnevno, ona između 10 i 13 godina najviše 60 minuta, a starija najviše 90 minuta. Virtualno druženje ne bi smjelo postati zamjena druženju "uživo", već samo sredstvo za širenje kruga poznanstava i brzo prenošenje informacija. Internet treba koristiti s oprezom jer su i mogućnosti zloupotrebe velike, a posljedice mogu biti teške.


Kalendar
« Srpanj 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Nastavna satnica

Razredna nastava - online

Evo kako izgleda online nastava

Online knjižnica FKF

Školska liječnica